Banke nude kredite, ali nemaju ih kome prodati
February 22 2010 Kategorija: Financijske vijesti
Pad kamatnih prihoda a onda i dobiti banaka, u kombinaciji s visokom likvidnošću sustava, banke više očito ne može ostaviti ravnodušnima. Stoga su neke banke, poput Zagrebačke, te Raiffeisen, već najavile smanjivanje kamatnih stopa na kredite, većina banaka upustila se u blagu korekciju pasivnih stopa, dok se marketinške aktivnosti na prodaji kredita kao ključnih i najpfofitabilnijih bankarskih proizvoda također zahuktavaju. Neke veće domaće banke svoje postojeće uredne klijente čak su počele nazivati i nuditi im nove kreditne pozajmice do nekoliko tisuća eura. Naime, na tržištu je stanje takvo da je teško naći novu, kvalitetnu potražnju pa je naravno jednostavnije prvo "pročačkati" vlastitu bazu urednih klijenata i pokušati kreditnu aktivnost proširiti na tom već poznatom temelju. Krediti banaka sektoru stanovništva lani su padali, a među njima najbrže kartični i autokrediti. K tome, pogošala se i naplata pa su loši krediti u ukupnim kreditima građana porasli na gotovo 8 posto. U nekim većim bankama potvrdili su da se, bez obzira na teško stanje u gospodarstvu, ove godine ipak značajnije pokušavaju fokusirati na kreditiranje građana. Internim odlukama navodno su ponegdje odobreni i veći budžetirani, planirani iznosi za kredite, no bankari se pitaju hoće li ih u postojećim okolnostima rastuće nezaposlenosti i sve duljih kreditnih "crnih lista" uspjeti ispuniti. Pad prihoda vjerojatno je glavni motiv za agresivniju prodaju kredita, iako, procjenjuje se, do značajnijeg rasta potrošnje građana na "krilima" kredita teško da će doći bez šireg oporavka gospodarstva i zaustavljanja negativnih trendova na tržištu rada. Tako analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da najavljene korekcije kamatnih stopa teško da će rezultirati porastom kreditiranja. Štoviše, Šantić smatra da je izglednije da će se i u 2010. nastaviti pad kredita građanima, zbog pada zaposlenosti i pada neto plaća što građane tjera da smanjuju razinu zaduženosti. Može se očekivati da će kućanstva nastaviti smanjivati svoju razinu zaduženosti kao posljedicu povećane neizvjesnosti. Relativna visina zaduženosti kućanstava viša je nego u ostalim usporedivim zemljama u regiji što ukazuje da će rast potrošnje u budućnosti biti teško ponovno generirati dvoznamenkastim rastom kredita stanovništvu. U budućnosti će on primarno ovisiti o rastu zaposlenosti i produktivnosti, odnosno plaća, zaključuje analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
