Napokon počinje obvezno zapošljavanje invalida u FBiH - BANKE

Nakon višegodišnjeg odugovlačenja napokon bi se trebao početi primjenjivati Zakon koji, osim zapošljavanja osoba s invaliditetom u državnim kompanijama i institucijama, znači i uvođenje novog nameta privredi piše Admir Mujanović  Nakon poludesetljetne borbe za njegovo prihvaćanje i polugodišnjeg čekanja da se počne provoditi, potkraj lipnja napokon bi se trebao početi primjenjivati Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida u FBiH.  Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH uputilo je federalnoj Vladi prijedlog odluke o osnivanju fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, nakon što je napokon dobilo pozitivno mišljenje Ministarstva financija, prema kojem će se u proračunu moći osigurati 450.000 maraka za početak rada ove institucije. Ovim bi se napokon trebao dogoditi radikalan zaokret u načinu vođenja socijalne politike prema ovoj populaciji, što podrazumijeva i važnu ulogu gospodarstva, prije svega onoga njegova dijela kojim još upravlja država i koji vjerojatno neće biti privatiziran u bližoj budućnosti.  Kvotni sustav Dobrica Jonjić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, očekuje da će Vlada hitno prihvatiti ovu odluku i uputiti je u parlamentarnu proceduru. Nakon što federalni Parlament donese odluku, na red dolaze ostali podzakonski dokumenti koji su u ovlasti Ministarstva i koji su, kako kaže Jonjić, već spremni i njih donosi ministar pa ne bi trebalo biti nikakvog kašnjenja. – Očekujem da Fond bude vrlo brzo osnovan i da se ide na natječaj za izbor uprave kako bi što hitnije profunkcionirao. Ovo je dobar model koji se već pokazao u susjednim zemljama, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu gdje već funkcionira nekoliko godina – kaže Jonjić. Fond će se, objašnjava on, financirati iz više izvora, a osnovno je financiranje od onih poslodavaca koji ne ispune kvotni sustav za obvezno zapošljavanje osoba s invaliditetom. Navedeni zakon propisuje, naime, da su sva državna i pravosudna tijela, lokalne uprave, javne službe, ustanove, fondovi, javna poduzeća i privredna društva s većinskim državnim kapitalom dužni zaposliti najmanje jednu invalidnu osobu na 39 zaposlenih. Predviđeno je da se taj odnos smanjuje sve do kraja 2013. godine, kada jedna invalidna osoba dolazi na svakih 16 zaposlenih.   Dodatne pogodnosti Stimulacija zaštitnim radionicama Zaštitnim radionicama, poput sarajevskog Libraga, uz pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak, zakon nudi i dodatnu stimulaciju uvođenjem obveze preferencijalnog tretmana ovih tvrtki tijekom javnih nabavi. Naime, zakonom se predviđa da od ukupnih uvjeta tendera koje raspisuju državne tvrtke i institucije ovakva poduzeća imaju 20 posto svojevrsnog bonusa za cijene koje će nuditi u odnosu na konkurenciju koja će se prijavljivati na javne pozive.   U praksi ovo znači da će, recimo, Elektroprivreda BiH, BH Telecom ili HT Mostar u iduće četiri godine morati zaposliti oko 500 osoba s invaliditetom.Svi oni koji ne ispune ovu obvezu dužni su na mjesec, pri isplati plaća za svoje radnike, obračunati i fondu uplatiti 25 posto prosječne plaće u FBiH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni, a nisu zaposlili. Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom predvidio je također da su svi pravni subjekti na koje se obveza zapošljavanja invalida ne odnosi dužni svakog mjeseca pri isplati plaća uplaćivati fondu 0,5 posto mjesečne bruto plaće svih zaposlenih, osim ako i sami zapošljavaju invalidne osobe. Prema preliminarnim procjenama, na godinu bi na ovaj način privreda u ovaj fond trebala uplatiti najmanje pet milijuna maraka, što bi se trošilo primarno za programe zapošljavanja invalida. Nema povrata PDV-a Skoro uvođenje novoga parafiskalnog nameta nije pretjerano razveselilo poslodavce koji su Vladi FBiH putem Ekonomsko-socijalnog vijeća već uputili primjedbe da u doba recesije i ekonomske krize nije mudro uvoditi bilo kakve nove namete. Međutim, s obzirom na to da je zakon u proceduri već godinama te da je zamišljen mnogo prije nego što je nastao zastoj u ekonomskom rastu, izvršna vlast odlučila je ignorirati ta upozorenja. Financiranje programa zapošljavanja osoba s invaliditetom ne bi bila jedina namjena ovako prikupljenog novca. Naime, poslodavci koji budu poštovali Zakon i zapošljavali osobe s invaliditetom moći će računati na znatne povlastice koje će im isplaćivati fond. To je neka vrsta ustupka koja je napravljena prema poslodavcima, ali je veliko pitanje kako će ovaj sustav funkcionirati jer, uz ostalo, predviđa i vraćanje plaćenog poreza na dohodak, za sve osobe s invaliditetom koje budu zaposlene, što bi, ako se zakon bude dosljedno provodio moglo stajati jako mnogo. Zakonom na kraju ipak nije osigurano refundiranje plaćenog PDV-a za takozvane zaštitne radionice, odnosno posebne kompanije koje zapošljavaju precizno definiran broj osoba s invaliditetom. Upravo ovo pitanje bilo je kamen spoticanja između Vlade i Parlamenta i jedan od razloga zbog kojeg je prijedlog zakona bio u proceduri gotovo dvije godine. Parlamentarci su tražili da se omogući i ta povlastica jer je ocijenjeno kako je PDV prevelik teret za ove tvrtke. Vlada je, međutim, ostala ustrajna u tome da to ne dopusti uz obrazloženje kako bi se time otvorila vrata brojnim zloupotrebama. Kršenje zakona U dvogodišnjem razdoblju tijekom kojeg je prolongiran početak primjene zakona poslodavcima je ušteđeno najmanje 10 milijuna maraka, čime je mogla biti riješena sudbina brojnih invalida koji imaju mogućnost raditi, ali za njihovo zapošljavanje nije bilo nikakve stimulacije države. Poučeni dosadašnjim iskustvom, u udrugama koje okupljaju invalide nisu preveliki optimisti da će fond unatoč najavama iz Vlade zaživjeti te da će se početi s njihovim zapošljavanjem, osobito u javnim poduzećima. Kao jedan od glavnih razloga za svoju sumnju u ovim udrugama navode nadolazeće izbore i vječne svađe unutar vladajuće koalicije oko imenovanja kadrova u praktično svim institucijama, pa stoga ne vide razlog da i novi fond bude iznimka na bilo koji način. Jasna Karahasanović, direktorica tvrtke Librag Sarajevo koja zapošljava osobe s invaliditetom, naglašava da je sporost Vlade FBiH prema invalidima nedopustiva i neoprostiva. – Zakon je prihvaćen u veljači, a početak lipnja bio je krajnji rok do kojeg je Vlada morala uputiti Parlamentu na prihvaćanje odluku o formiranju fonda, a to još nije učinjeno, čime ne samo da se ne ubrzava cijela priča nego je zakon prekršen odmah u startu – kaže Karahasonovića.Ističe kako je osobama s invaliditetom zbog ovakvog Vladina ponašanja jedino preostalo da mole zastupnike i delegate u Parlamentu da postavljaju zastupnička pitanja i tako stvaraju pritisak na Vladu da poštuje zakon! Izvor/autor www.liderpress.hr više…

Napokon počinje obvezno zapošljavanje invalida u FBiH