Rast kredita i štednje, ali i loših kredita


February 23 2011 Kategorija: Financijske vijesti

Ukupni bruto krediti lani su porasli 8,2 posto, čemu je najviše pridonijelo povećano kreditiranje poduzeća koje čini gotovo 50 posto rasta ukupnih kredita. Tako su krediti tvrtkama porasli za 9,6 posto na godišnjoj razini, ponajviše zbog povećanog kreditiranja privatnih poduzeća (+10,6 posto). Krediti središnjoj državi su, pak, isto kao i u 2009., nastavili rasti tako da je potkraj protekle godine iznos tih kredita bio viši za 16,7 posto. Krediti stanovništvu porasli su za 3,8 posto, no stvarna je stopa negativna i kreće se oko -1 posto, dok je nominalna brojka najvećim dijelom rezultat jačanja švicarskog franka uz koji je vezano oko 40 posto stambenih, odnosno oko četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Da je stopa promjene uistinu negativna jasno pokazuje i smanjenje kredita po kreditnim karticama za 12,5 posto te za kupnju automobila za 18 posto. Lani se kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila pogoršavati, ponajprije zbog smanjenja gospodarske aktivnosti koje je dovelo do problema s likvidnošću poduzeća, posebice srednjih i malih, te nižih dohodaka kućanstava. Udio kredita klasificiranih u B i C kategoriju povećan je sa 7,8 posto potkraj 2009. na 10,2 posto u trećem tromjesečju 2010., pri čemu je udio kod stanovništva dosegnuo 7,5, a kod poduzeća 15,9 posto. Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 postoje u kategoriji ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja), dok je udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnima znatno niži – do četiri posto. Pogoršana kvaliteta plasmana dovela je do znatnog rasta troškova ispravaka vrijednosti banaka, no banke su prema prvim podacima HNB-a uspjele povećati neto dobit u godinu dana za gotovo 18 posto što je rezultat, ističu analitičari PBZ-a, konsolidacije prihoda i troškova poslovanja. Usporedo s rastom kredita domaćih banaka poduzećima, zaduživanje tvrtki u inozemstvu je značajno usporeno pa je lanjskom rastu inozemnog duga najviše pridonijelo povećano zaduživanje države. U listopadu je bruto inozemni dug bio tek 0,1 posto veći nego potkraj 2009., dok je njegov udio u BDP-u u 2010. porastao za oko jedan postotni poen, na 96 posto (isključujući kružna ulaganja). Uz nepovoljno gospodarsko okruženje, značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamata koje su se unatoč stabilnom spreadu na CDS-u, niskim referentnim kamatnim stopama te nižim pasivnim kamatama zadržale na razinama višim od pretkriznog razdoblja te su se kretale oko osam posto na kredite s valutnom klauzulom (kao i u 2009.), odnosno u prosjeku oko 10,4 posto na kunske kredite, što je posljedica povećane rizičnosti zajmoprimaca. Prošlogodišnji rast depozita iznosio je 4,8 posto na godišnjoj razini. Recesija, pad zaposlenosti i plaća te povećana neizvjesnost potaknuli su opreznost građana te povećali sklonost štednji, pa su depoziti stanovništva porasli 8,1 posto. Depoziti trgovačkih društava su, nakon pozitivnog trenda zabilježenog većim dijelom protekle godine, u studenom i prosincu ponovno zabilježili pad te su na godišnjoj razini porasli za samo 1,6 posto. Kad je riječ o valutnoj strukturi depozita, nakon pada kunskih depozita godinu ranije, u 2010. je ostvaren njihov postupan oporavak, a najvišu stopu rasta ponovno bilježe devizni depoziti zahvaljujući povećanju štednje građana. Recesija je tako dovela do povećanja stupnja euroizacije te je unutar dvije godine udio deviznih depozita povećan sa 57 na 68 posto.

Rast kredita i štednje, ali i loših kredita

Komentari za "Rast kredita i štednje, ali i loših kredita"

Comments are closed.


Apartmani Hrvatska
Apartmani Hrvatska