Jadranska Banka

Starčevićeva 4, 22000 Šibenik
Telefon 022/242-100, telefaks 022/335-881
VBB 2411006
http://www.jadranska-banka.hr

Uprava

Ivo Šinko – predsjednik, Marija Trlaja, Mirko Goreta Nadzorni odbor Miro Petric – predsjednik, Duje Stančić, Stipe Kuvač, Mile Paić

Dioničari i udio u temeljnom kapitalu (%)

1. Croatia osiguranje d.d. 6,48
2. Alfa d.d. 6,26
3. Ugo oprema i građenje d.o.o. 4,58
4. Jolly JBS d.o.o. 4,43
5. Tiskara Malenica d.o.o. 4,24
6. NCP Remontno brodogradilište Šibenik d.o.o. 4,18
7. Importanne d.o.o. 3,76
8. Vodovod i odvodnja d.o.o. 3,39
9. Rivijera d.d. 3,17

Revizor

Šibenski Revicon d.o.o., Šibenik

Bilanca stanja

Datum stanja: 31. XII. 2008., u tisućama kuna
UKUPNO IMOVINA 2.353.980
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 2.353.980
UKUPNO KLASIČNE IZVANBILANČNE STAVKE 214.578
UKUPNO UGOVORENA VRIJEDNOST DERIVATNIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA 28.909
Dobit/gubitak tekuće godine 33.410
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA 18,74%

Jadranska Banka je osnovana 17. travnja 1957. godine pod nazivom Komunalna banka Šibenik. U proteklom polustoljetnom razdoblju više je puta transformirana i usklađivana sa zakonima koji su uređivali poslovno bankarstvo. Od 1989. godine djeluje kao Jadranska banka dioničko društvo.

Zadaća i vizija Jadranske Banke je uz stalan rast, biti bankom koja je osobito značajna klijentima zbog široke palete konkurentskih bankarskih proizvoda i usluga, koje se putem mreže uobičajenih mobilnih distribucijskih kanala plasiraju klijentima na učinkovit bankarski način.

Tijekom svog dugogodišnjeg rada i postojanja Jadranska Banka je zapaženo doprinosila gospodarskom i društvenom razvoju grada Šibenika i cjelokupnog prostora Županije šibensko-kninske. Gotovo da nije bilo značajnijeg investicijskog projekta u čijoj realizaciji Jadranska Banka nije sudjelovala, počevši od izgradnje turističkih naselja, marina i lučica, industrijskih kapaciteta, pomorskog i kopnenog prometa, trgovine, pa sve do raznih kulturnih, sportskih i drugih infrastrukturnih objekata, te se s pravom smatra i matičnom bankom Županije. Tu je ulogu posebno opravdala u najtežem razdoblju od osnutka, od 1991. do 1995. godine, kada je stvarana i uspostavljena suvremena hrvatska država. Poslujući na području teško stradalom u ratu, glavnu financijsku podršku gospodarskim subjektima i građanima pružala je isključivo ova Banka i tako im omogućila opstanak u najtežim ali i najslavnijim trenucima hrvatske povijesti.