EU traži od bogatih država više novca za MMF
31 ožujka 2012 Kategorija: Financijske vijesti
BRUXELLES – Europska unija (EU) očekuje da će vođe najvećih svjetskih ekonomija (G20) odlučiti da u travnju daju više novca Međunarodnom monetarnom fondu nakon što je Europa povećala svoj krizni fond, kazali su dužnosnici EU-a u subotu. MMF želi privući još 600 milijardi dolara novih resursa kako bi pomogao državama pogođenim efektima krize u eurozoni. Većina zemalja G20 smatra da eurozona mora odvojiti više vlastitog novca za rješavanje problema dužničke krize prije nego što one daju dodatne resurse MMF-u.Sedamnaest članica eurozone je u petak povećalo dva krizna fonda sa 500 na 700 milijardi eura.„Bitno je omogućiti MMF-u dovoljno novca da nastavi igrati svoju sistemsku ulogu u svjetskoj ekonomiji, a jučerašnji dogovor eurogrupe je vrlo bitan korak“, kazala je danska ministrica financija Margrethe Vestager, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om.Ministri financija i guverneri centralnih banaka zemalja G20 razmotrit će mogućnost povećavanja resursa za MMF u Washingtonu 22. travnja.„Povećavanje resursa MMF-a je u interesu svih zemalja. Fokus je na Europi, ali je bitno priznati da je i ostatak svijeta oslabljen“, kazala je Vestager.„Mislim i nadam se – a tome i težimo – da ćemo u aprilu postići dogovor.“Pet ekonomija zemalja u razvoju – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika (BRICS) – priopćile su kako će podržati izdvajanje novih sredstava za MMF samo ukoliko im bude omogućena veća odlučujuća uloga u MMF-u, kao što je predviđeno reformama uvedenim 2010.U međuvremenu, oprezna podrška Švedske za uvođenje malog poreza na kupovinu dionica mogla bi otvoriti vrata ograničenom porezu na financijske transakcije u EU.EU traži načine za povrat dijela od mnogih milijardi eura koje su vlade utrošile na spašavanje banaka tokom financijske krize, ali su francusko-njemački plan za uvođenje općeg poreza na financijske transakcije, uključujući kupovinu obveznica i derivata, do sada odbacivale Velika Britanija i Švedska. Derivati predstavljaju kompleks financijskih instrumenata čije je korištenje posljednjih godina u stalnom porastu. Velika Britanija i Švedska strahuju da bi oporezivanje većine financijskih transakcija primoralo banke i druge financijske institucije da se premjeste u financijske centre u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, što bi ostavilo njihove vlade s još manje poreznog prihoda. Izvor/autor www.seebiz.eu više…