OTS: Luka Rijeka d.d. – Obavijest o materijalno…

April 30 2010 Kategorija: Banke, Financijske vijesti nema komentara

Rijeka (ots) – Sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala dostavljamo Vam obavijest o materijalno značajnim činjenicama objavljenu u Novom listu od 28.04.2010. godine pod naslovom ČILEANSKI BRODAR CSAV NORASIA DOLAZI U RIJEKU u kojoj se navodi da bi krajem svibnja na kontejnerski terminal riječke luke na… …više

OTS: Luka Rijeka d.d. – Obavijest o materijalno…

Berlin zove banke u pomoć Grčkoj

April 30 2010 Kategorija: Financijske vijesti nema komentara

Pregovori s bankama trebali bi početi ovoga vikenda, saznaje agencija DPA iz izvora bliskih njemačkoj vladajućoj koaliciji

Berlin zove banke u pomoć Grčkoj

1 EUR = 7.246875 kn na dan 30.04.2010

April 30 2010 Kategorija: Tečajna lista HNB nema komentara

HNB:

Aktualni te?aj 1 EUR = 7.246875 kn na dan 30.04.2010

1 CHF = 5.052200 kn na dan 30.04.2010

April 30 2010 Kategorija: Tečajna lista HNB nema komentara

HNB:

Aktualni te?aj 1 CHF = 5.052200 kn na dan 30.04.2010

1 USD = 5.473884 kn na dan 30.04.2010

April 30 2010 Kategorija: Tečajna lista HNB nema komentara

HNB:

Aktualni te?aj 1 USD = 5.473884 kn na dan 30.04.2010

1 GBP = 8.339327 kn na dan 30.04.2010

April 30 2010 Kategorija: Tečajna lista HNB nema komentara

HNB:

Aktualni te?aj 1 GBP = 8.339327 kn na dan 30.04.2010

Stabilno niske kamatne stope na novčanom tržištu

April 30 2010 Kategorija: Financijske vijesti nema komentara

Visoka razina likvidnosti u sustavu te stabilno niske kamatne stope zadržali su se i u posljednjem tjednu travnja na domaćem novčanom tržištu. Potražnja za kunama nadmašivala je ponudu slobodnih kunskih novčanih sredstava, ali ponuda nije bila iscrpljena u cijelosti zbog nemogućnosti usklađenja uvjeta kreditiranja. ZIBOR najkraćih dospijeća (1 tjedan i kraće) i dalje se nalaze ispod 1%, dok na duljem kraju krivulje postoji blaga tendencija rasta. Indikatori likvidnosti HNB-a potvrdili su nastavak prakse prelijevanja novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite HNB-a, a izostala je i drugi tjedan za redom aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima ovog tjedna nije bilo, ali potrebe države za refinanciranjem i dalje ostaju visoke. Trenutačno kratkoročni dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 13,8 milijardi kuna te 1,35 milijardi eura. Nakon dva tjedna pauze Ministarstvo financija najavilo je izdanje trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. U uvjetima visoke likvidnosti koja će se zadržati i tijekom prvog tjedna svibnja očekujemo i solidan interes investitora, dok značajnije promjene u pogledu prinosa na trezorske zapise ne očekujemo. Uz solidan interes investitora za trezorske zapise, ne očekujemo promjene glede viška likvidnosti ni do kraja drugog tromjesečja, a kamatne stope s kraćim rokovima dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama. Mogućnosti plasmana banaka sužava i tendencija zaduživanja javnog sektora u inozemstvu, čime se vrši dodatni pritisak na snižavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. Tek potkraj trećeg tromjesečja očekujemo povećanje potražnje za kreditima i posljedično smanjenje prekomjerne likvidnosti banaka te početak rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu. Na deviznom tržištu povećani priljev deviza u sustavu stvara i dalje aprecijacijske pritiske na kunu. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a posljedično se spustio ispod 7,25 kuna za euro odnosno prema najnižim razinama u zadnjih gotovo šest mjeseci. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, a očekivanja o nastavku djelomičnog zaduživanja javnih poduzeća u inozemstvu te posljedični priljev deviza na tržištu onemogućava slabljenje domaće valute prema fundamentalno opravdanim višim razinama. Stoga bi tečaj EUR/HRK i na mjesečnoj razini mogao ostati na sadašnjim razinama. Izvor/autor RBA analitičari više… …više

Stabilno niske kamatne stope na novčanom tržištu

Traminac iz Iloka odlikovan srebrom u Bruxellesu

April 29 2010 Kategorija: Financijske vijesti nema komentara

BRUXELLES – Ocjenjivanje 402 vina iz 21 zemlje na Monde Selection Brussels donijelo je Iločkom podrumu srebrnu medalju za traminac izborne berbe prosušenih bobica 2006. – Ovo vrhunsko bijelo vino iz ultra premium serije proizvedeno je od brižno izabranih prosušenih bobica grožđa s visokom koncentracijom šećera. Grožđe je odnjegovano na položaju Vukovo u Srijemu. Vino je zlatno žute boje, miris mu je izražen na med i suho grožđe. U okusu je puno, s mnogo ekstrakta (ekstrakt bez šećera je 58 g/l). Ukupne kiseline preko 7 g/l mu omogučava dugo odležavanje u boci.   Izvor/autor www.seebiz.eu više…

Traminac iz Iloka odlikovan srebrom u Bruxellesu

Wall Street: Banke dobitnice dana, snažan rast indeksa

April 29 2010 Kategorija: Financijske vijesti nema komentara

NEW YORK – Američki su indeksi solidno porasli nakon što su oslabila strahovanja od grčkog bankrota te nakon dobrih brojki s tržišta rada. – Dow Jones porastao je 1,11 posto, na 11.167,32 boda, S&P 500 porastao je 1,29 posto, na 1.206,77 bodova dok je najveći dobitnik bio Nasdaq sa skokom od 1,63 posto, na 2.511,92 boda. Napetost je sasvim nestala s tržišta o čemu svjedoči i podatak da je CBOE index volatilnosti pao ponovno ispod 19 bodova. Najveći dobitnici u sastavu Dow Jonesa bili su American Express koji je ojačao 3,3 posto, Bank of America koja je skočila 2,9 posto te Pfizer koji je vrijednost povećao također 2,9 posto, na 19,49 dolara. Tjedni niz nastavio je Goldman Sachs koji je ojačao 2,1 posto i opet stigao iznad 160 dolara na spekulacijama o brzoj nagodbi sa SEC-om. Izvor/autor www.seebiz.eu više…

Wall Street: Banke dobitnice dana, snažan rast indeksa

Hrvatski dug zbog pada eura narastao za milijarde kuna

April 29 2010 Kategorija: Financijske vijesti nema komentara

ZAGREB – Kad se ministar financija Ivan Šuker 29. listopada prošle godine slavodobitno zadužio u SAD-u za 1,5 milijardi dolara, bio je to dug od jedne milijarde eura. Danas je Hrvatska Amerikancima za te iste obveznice dugovala 130 milijuna eura više, ili gotovo milijardu kuna više, i to bez pribrojenog ijednog centa za kamate, piše Jutarnji.. – – Da se svaka zemlja vrati svojoj valuti, opet bi nastalo natjecanje tko će je više oslabiti kako bi bio izvozno konkurentan. Hrvatskoj bi ukidanje eura bila katastrofa jer bi opet jačale protekcionističke mjere europskih zemalja pa bi nam izvoz bio znatno otežan. Kako smo mi eurizirana ekonomija i kako Hrvatska od izvoza i turizma uglavnom zarađuje eure, taj dug u dolarima sada je još veći teret nego što e to bio u trenutku kad smo ga stvorili. Ekonomisti su već tada upozoravali da se nije pametno zaduživati u dolarima jer će dolar jačati, no Vlada ih nije poslušala. Izvor/autor www.seebiz.eu više…

Hrvatski dug zbog pada eura narastao za milijarde kuna

Sledeća
Prethodna