Josip Tica: Očekivani rast investicija i izvoza trebao… - BANKE

ZAGREB – Osnovna ideja koja se može iščitati iz predložene porezne reforme je orijentacija u dva smjera. Prvo, čitav niz mjera je osmišljen kako bi smanjio ulazne troškove izvoznicima i potencijalnim investitorima u Hrvatskoj, a s ciljem kako bi se potaknuo izvoz, rast BDP-a i ulaganja, što bi trebalo rezultirati boljim punjenjem proračuna. S druge strane, postoji čitav niz mjera koje bi trebale smanjiti proračunsku potrošnju i deficit proračuna i s te strane također djelovati na zaustavljanje rasta javnog duga i omjera javnog duga i BDP-a.Od poteza koji bi trebali potaknuti veći ekonomski rast na prvome mjestu je borba protiv nelikvidnosti. Ključna uloga države po ovome pitanju bi trebalo biti uredno izvršavanje svojih obveza, kao i pokretanje ogromnog broja stečajeva i likvidacija kako bi se što prije došlo do poduzeća koja se mogu spasiti i osmislilo modele kojima se to može napraviti.Međutim, rješavanje problema nelikvidnosti u uvjetima rezanja proračunske potrošnje ne može potaknuti rast, nego samo spriječiti totalnu katastrofu. Neophodno će biti povećati konkurentnost izvoznog sektora i turizma. Rast izvoza i prihoda od turizma mogao bi i više nego nadoknaditi negativan efekt rezanja državne potrošnje na BDP i potaknuti rast BDP-a. U navedenom kontekstu su osmišljene mjere koje trebaju smanjiti ulazne troškove svima koji se bore na svjetskom tržištu.Osim izvoza i turizma, i investicije bi mogle djelovati kompenzirajuće na rast BDP-a u slučaju da porez na dividende i oslobođenje poreza na dobit za investicije motivira poduzetnike, a poglavito velike kompanije u stranom vlasništvu, da ne povlače dividendu iz Hrvatske.Dakle, rast investicija zbog poreza na dividendu i olakšica na reinvestiranu dobit trebao bi djelovati pozitivno na BDP. Rast izvoza zbog smanjenja troškova izvoznicima i turizmu također bi trebao djelovati pozitivno na BDP, a sve to zajedno trebalo bi kompenzirati negativni efekt rezanja državne potrošnje na BDP.Plan je srezati proračunsku potrošnju za 5 do 9 milijardi kuna tako da se smanji broj “šefovskih” mjesta u javnoj administraciji, da se ukinu troškovi jedinicama lokalne uprave koje nisu ekonomski održive, da se otpusti određeni broj ljudi iz javne administracije i da se uštede u mirovinskom sustavu naprave na način da se maksimalno oteža odlazak u mirovinu.Pred Vladom u implementaciji ovoga programa stoji čitav niz izazova. Najvažnije pitanje je neto efekt svih predloženih mjera na proračun. Povećanje PDV-a, uvođenje poreza na imovinu i uvođenje poreza na dividendu otvara prostor za urednije plaćanje obveza države, porezno rasterećenje dohotka od rada i smanjenja PDV-a u turizmu. Kako je ideja zadržati ukupno porezno opterećenje na istoj razini, očigledno je kako će porezna reforma ići za preraspodjelom poreznog tereta s ciljem stvaranja konkurentnijeg gospodarstva, a proračunski deficit će se smanjivati rezanjima i eventualnim rastom BDP-a.Ključni izazov je činjenica da je, kada bolje analiziramo mjesta gdje se mogu prikupiti veći proračunski prihodi, PDV jedini kratkoročni instrument koji može omogućiti značajnije porezno rasterećenje plaća u Hrvatskoj. Porez na dividende će smanjiti iznos i broj isplaćenih dividendi, a dio novca će se preko transfernih cijena izvući iz Hrvatske, tako da će u konačnici porezna osnovica biti znatno niža od dosadašnjih isplaćivanih dividendi. To, naravno, ne umanjuje pozitivne efekte da će navedeni novac biti reinvestiran u Hrvatsku i u poduzeća.Porez na imovinu kreće tek u drugoj polovici godine i bojim se da nije realno očekivati izdašne prihode od tog poreza. Njegova prvenstvena uloga je natjerati imobiliziranu imovinu u uporabu kako bi se povećala uvjetno rečeno “zaposlenost” nekretnina u Hrvatskoj i otvorila nova radna mjesta.www.jutarnji.hr Izvor/autor www.seebiz.eu više…

Josip Tica: Očekivani rast investicija i izvoza trebao…