Bez većih promjena kamatnih stopa na početku novog… - BANKE

U prošlom je tjednu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Kamatne su stope tek blago porasle, znatno manje nego prethodnih mjeseci, što upućuje na visoku likvidnost u sustavu, koja je se popela iznad 5 milijardi kuna. Prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija bila je izdašna te je izdano ukupno 888 milijuna kuna te 126 milijuna eura, ali je interes investitora bio nešto umjereniji s bid-to-cover omjerom 1,1. Pri tome su prinosi na šestomjesečne i jednogodišnje kunske i jednogodišnji VK trezorac blago porasli, dok je prinos na tromjesečni kunski trezorac zabilježio pad od 5 bb. Prema stanju na dan 13.12.2011. u prvom tromjesečju iduće godine državi dospijeva 6,1 milijardi kuna i 213 milijuna eura trezorskih zapisa, što je za 2,5 milijardi kuna više nego u prvom tromjesečju ove godine. Nadalje, prema trenutnom stanju, u idućoj godini dospijeva ukupno 15,3 milijarde kuna i 565 milijuna eura, odnosno prema našim prognozama tečaja nešto manje od 20 milijardi kuna trezoraca. Očekujemo da će država dospjele obveze refinancirati novim izdanjima trezoraca. Uzmemo li u obzir hrvatske CDS-ove i Euribor te visoke potrebe države, možemo očekivati nastavak blagog rasta prinosa. Općenito, kamatne će stope u idućoj godini uvelike ovisiti o budućem proračunu. Fiskalna konsolidacija, koja podrazumijeva smanjenje rashoda i proračunskog deficita, dala bi pozitivne signale investitorima i održala troškove zaduživanja na prihvatljivim razinama. Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao razmjerno mirno uz uski raspon trgovanja od 7,495 do 7,515 kuna za euro. Ipak, potražnja za eurima od strane korporativnog sektora i dalje je prisutna zbog pritiska inozemnih obvezna koje dospijevaju poduzećima na kraju godine, uz istovremeni nedostatak priljeva inozemnog kapitala. U ovom tjednu očekujemo raspon trgovanja od 7,50 do 7,52 kuna za euro pa će srednji tečaj HNB-a blago porasti. Slična kretanja, odnosno blage deprecijacijske pritiske na kunu očekujemo i u prvoj polovini iduće godine. Osim deviznih intervencija, čije je korištenje u idućoj godini manje vjerojatno, HNB na raspolaganju ima i druge instrumente za obuzdavanja deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu, poput smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze ili dodatnog smanjenja kunske likvidnosti povećanjem stope obvezne pričuve. Izvor/autor RBA analitičari više… …više

Bez većih promjena kamatnih stopa na početku novog…