Bozanićeva poslanica između folklora i stvarnog…
December 22 2012 Kategorija: Financijske vijesti
KOLUMNA – Poslanice su vrlo zanimljiv način komunikacije religijskih i inih vođa koje oponašaju biblijski oblik obraćanja skupini ljudi ili jednome čovjeku. Apostol se Pavao, primjerice, obraćao Rimljanima ili pak Korinćanima, u moderno vrijeme poslanice upućuju pape, vladike i patrijarsi, oponašaju ih i predsjednici mnogoljudnih država ili oni koji su se uživjeli u kakvu misiju. Poslanica kardinala Bozanića Hrvatima tu nije izuzetak. Zagrebački kardinal ima potrebu poručiti svekolikom općinstvu nekoliko puta godišnje što misli o onome što nas okružuje. Djelomični rezultati posljednjeg popisa stanovništva, objavljenoga godinu i pol dana nakon provedbe, pokazali su kako je u Hrvatskoj još uvijek prevladavajuća većina kršćana koji priznaju Vatikan kao svoj autoritet, kako vjersko-teološki, u čemu bi trebali biti bespogovorni, tako i društveni, u čemu bi autoritet bio poželjan. Božićni ustav Republike Hrvatske koji je još u tome dijelu na snazi odvojio je vjerske organizacije od onoga što se zove širokim pojmom država. Pod tim pojmom podrazumijevamo politike u širokom smislu uprvaljanja trodiobom vlasti. U povijesti su do Francuske revolucije postojala uređenja gdje nije bilo tako, tamo je svećenički stalež imao značajnu političku funkciju. U nas društvena uloga Kaptola dolazila je do izražaja čak i u vremenima kada je isti bio ostrašćen iz društva, u vrijeme vlasti Komunističke partije, a kasnije Saveza komunista, uvijek su crkve imale svoju ulogu u društvu iako se za iste izvan vjerskih objekata malo čulo. Ostracizam je spomenutim Božićnim ustavom ukinut i vjerskim je organizacijama dopušteno komentirati pojave u društvu i lobirati za vrijednosti koje propovijedaju. Kardinal je Bozanić u posljednjoj poslanici poručio kako ova vlast razara čovjeka te je nezadovoljan stanjem u društvu i krizom. Posebno ga smeta uvođenje četvrtog modula zdravstvenoga odgoja u škola koji nije prošao, kako kažu na Kaptolu propisno izjašnjavanje roditelja. Prvi problem nastaje kada pogledamo praksu i intenzitet odašiljanja poslanica tijekom bliže nam povijesti. Naime, Kaptol još od vremena znamenite poslanice o grijehu struktura nije baš bio jako glasan glede anomalija u društvu, jer da jest, sada bismo govorili o Hrvatskoj biskupskoj konferenciji kao najvećoj oporbi političkim elitama od vremena Tuđmana do danas, a ne o pojedinim navijačkim skupinama u toj funkciji. Kada bismo išli dublje u povijest imali bismo znatno više mučenika u katoličkom kalendaru nego što ih imamo danas
