Hrvatska do 2018. u otpadne vode mora uložiti 3… - BANKE

U skladu s obvezama ponašanja u sklopu članstva u EU-u, gdje se u vodnom gospodarstvu financiraju samo projekti s cjelovitim rješenjima, Hrvatska će u dvije etape do 2023. godine u vodoopsrbe i posebno tretmanu otpadnih voda morati uložiti oko 4,5 milijardi eura, kazao je tijekom današnjeg posjeta Karlovačkoj županiji Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda. U prvoj fazi do 2018. godine, objasnio je Plišić, morat će s oko tri milijarde eura biti realizirani veliki projekti sustava pročistača otpadnih voda kapaciteta 15 tisuća ekvivalent stanovnika naviše, dok će u drugoj fazi s predviđenom 1,5 milijardom eura morati biti ostvareni projekti tretmana otpadnih voda i s manjim sustavma do 2.000 ES-a. Spuštajući plan upravljanja vodama na 2013. godinu, Plišić je istaknuo investicijski prioritet koji imaju četiri velika projekta rješavanja problematike odvodnje koji će biti započeti, a radi se o Slavonskom Brodu s projektom vrijednim 25 milijuna eura, Sisku s projektom od 33 milijuna eura, Poreču s velikim sustavom četiriju pročistača ukupnog kapaciteta 120 tisuća ES-a, vrijednim oko 50 milijuna eura, te projektom Osijeka, vrijednim 47 milijuna eura u kojem su predviđene investicije i u vodoopskrbi i odvodnji. Karlovac je, naglašeno je na sastanku u uredu župana Ivana Vučića, prvi realizirao takav projekt vrijedan 36 milijuna eura sufinanciran bespovratnim sredstvima fonda ISPA, kreditom EBRD-a, te na kraju i s 53 milijuna kuna državnih sredstava kojima se pomaže Gradu Karlovcu otplata kreditnih obveza prema EBRD-u. Sudeći prema stavovima izrečenima tijekom diskusije na temu nužnog i hitnog rješavanja vodoopskrbe (a i odvodnje, što je poseban problem) područja Grada Slunja, općina Rakovice i Cetingrada u Karlovačkoj, te Korenice u Ličko-senjskoj županiji, gotovo je izvjesno da se do daljnjega zamrzava pompozno najavljivani projekt „regionalnog vodovoda Lička Jasenica“. Tim projektom bilo je zamišljeno pitkom vodom kvalitetno opskrbiti spomenute jedinice lokalne samouprave, koje su uz Nacionalni park Plitvička jezera izrazito turistički orijentirane, te zbog nestašice vode trpe znatnu štetu usred turističke sezone. Iako bi se izgradnjom tog, ispada nakon svih računica, vrlo skupog projekta, prekinulo s protuzakonitom praksom uzimanja vode iz jezera Kozjak za vodoopskrbu, mali broj korisnika uz veliku investiciju toga vodovoda po sadašnjim bi kalkulacijama isporučivao vodu po cijeni od gotovo 19 kuna, što bi korisnicima bilo neprihvatljivo. Alternativa je, kazao je Ivan Kolovrat, voditelj Sektora korištenja, dovršiti započeta hidrogeološka istraživanja radi nalaženja bližih izvora pitke vode, kakva su već nađena u Korenici, a čije bi spajanje na postojeće vodoopskrbne sustave bilo financijski moguće u vrlo kratkom razdoblju, te bi uz poboljšanje vodoopsrbe i to djelomično rasteretilo jezero Kozjak. Poseban problem je i pitanje vodoopskrbe Hrvatskog olimpijskog centra na Bjelolasici, tim prije što se ne zna HOC-ova perspektiva nakon prošlogodišnjeg požara, pa tako ni potrebni kapaciteti u varijantama sa ili bez skijališta

Hrvatska do 2018. u otpadne vode mora uložiti 3…