Na ovo malo tržište doći će sva europska… - BANKE

Proizvodnja može biti u Hrvatskoj, ali je ključno pitanje možemo li i kako to nekome prodati. Nisu Končar energetski transformatori bolja tvornica otkako je Siemens ušao u joint-venture nego je ključ u tome što joj je Siemens otvorio tržište cijelog svijeta kroz svoju prodajno-distribucijsku mrežu. Proizvod je ostao isti, ali se pronašlo tržište – rekao je Mladen Fogec, predsjednik uprave Siemensa Hrvatska na okruglom stolu Proizvodnja se vraća kući održanom o sklopu poslovnog dijela Microsoftove Windays13 konferencije u Umagu.Joint venture i partnerstvo s velikim globalnim igračima dobar je način, složili su se sudionici, da male i srednje domaće tvrtke dobiju pristup svjetskom tržištu i da im veliki partner „štiti leđa“. Siemens je s Končarom 1997. ušao u joint venture i danas je većinski vlasnik Končar energetskih transformatora. Promet tvrtke je tada bio 15 milijuna njemačkih maraka, a danas je 150 milijuna eura (300 milijuna DEM). Siemens u prosjeku godišnje ulaže 6,5 milijardi eura u istraživanje i razvoj (eng. R&D), a jedan dio R&D-a, naglasio je Fogec, radi se i u Hrvatskoj jer u Zagrebu 450 softverskih inženjera rade softver za cijeli svijet.Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić smatra da Podravka ulaže dosta u R&D s obzirom na branšu u kojoj posluje. Riječ je od 1,5 posto od ukupne prodaje, a imaju šest doktora znanosti u sektoru istraživanja i razvoja. Ipak, Podravka u zadnjih 10-15 godina zaostaje u tim ulaganjima, dok globalna konkurencija ulaže jako puno, a sve trgovačke police, uključujući i one u Hrvatskoj od 2. srpnja, su, kaže Mršić, globalne i Podravka se na njima mora boriti s jakom konkurencijom. Mršić se požalio da se na njihov natječaj za direktora istraživanja i razvoja nije javio nitko iz hrvatskog akademskog sektora iako je ponuđena plaća bila višestruko veća od one na zagrebačkom Sveučilištu.Kao otegotnu okolnost za Podravku koja je regionalna, a ne globalna kompanije, Mršić je naveo i to što globalne korporacije imaju manje porezno opterećenja, na razini 5 do 7 posto, jer su dobro raspoređene po svijetu. Iz tog razloga imaju i više prostora za ulaganje u istraživanej i razvoj i tržište.Problem hrvatske industrije Fogec je ilustrirao i podatkom da u SAD-u 80 posto doktora znanosti radi u gospodarstvu, a 20 posto ostaje u akademskom okruženju, u zapadnoj Europi je taj omjer 50:50, dok u Hrvatskoj tek 15 do 20 posto doktora znanosti odlazi u biznis, a svi ostali ostaju na fakultetima.Ivan Petrović, profesor sa zagrebačkog Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo (FER) smatra da je suradnja između znanosti i biznisa prije bila veća jer su velike tvrtke imale jače razvojne centre u kojima oni mogu raditi jer je njihov horizont razmišljanja puno duži nego kod poduzetnika koji su pritisnuti svakodnevnim poslovnim problemima i obvezama.Iako su automatizacija i robotizacija prioriteti za konkurentnu industriju, to i ima i svoju drugu stranu u vidu smanjenja zaposlenosti. – U staroj Podravkinoj tvornici bilo je 1200 radnika, u novoj, u kojoj još postoji prostor za povećanje automatizacije, ih je svega 300.

Na ovo malo tržište doći će sva europska…