Nema gospodarskog prosperiteta bez snažnog… - BANKE

KOLUMNA – Za razliku od klasičnih ekonomskih teorija koje nisu pridavale osobiti značaj ljudskom kapitalu kao značajnom faktoru gospodarskog rasta, svi noviji pristupi i analize ukazuju kako je pitanje adekvatnog upravljanja ljudskim potencijalima ključno za razvoj i provedbu gospodarske strategije svake zemlje. R.J. Barro je iscrpnom analizom ekonomskih pokazatelja u čak 98 zemalja u razdoblju od 1961. do 1985. godine empirijski potvrdio da je gospodarski rast u značajnoj korelaciji s ljudskim potencijalima svakog društva. Sve više istraživanja okreće se pitanjima vezanim uz ljudske resurse, od školovanja i stručnog usavršavanja, preko različitih modela poslovnog upravljanja i participacije, sve do jačanja društvenih mreža i poticanja kulture inovativnosti. Tehnološki razvoj koji u značajnoj mjeri determinira gospodarski rast neke zemlje ovisi ponajprije o sustavu i kvaliteti obrazovanja te količini akumuliranog znanja i znanstvenih spoznaja, uključujući i transfer tehnologija iz drugih zemalja. To pak ukazuje koliko je važno investirati u ljudske potencijale, u proces obrazovanja, stručnog usavršavanja i poticanja inovativnosti. Zdravo i konkurentno gospodarstvo sposobno za globalnu tržišnu utakmicu prisiljeno ja na adekvatno povezivanje i umrežavanje svih dostupnih ljudskih potencijala, te pronalaženja načina stimuliranja kreativnosti i poticanja inovacijske kulture u društvu. Kako ojačati inovacijski potencijal kompanija?Poslovni stratezi i kreatori gospodarske politike u sve težem su položaju da kroz svoje odluke definiraju optimalan smjer vođenja tvrtke ili zemlje u uvjetima stalnih promjena, novih standarda poslovanja, novog odnosa prema energetici, okolišu, te u uvjetima sve oštrije globalne konkurencije. Koliko se pri tome pažnje posvećuje ljudskim resursima i da li se adekvatno koriste na dobrobit i tvrtke, ali i društva u cjelini? Voditelji poslovnih sustava i tvrtki moraju razviti organizacijsku strukturu koja će sustavno poticati inovativnost, spremnost na suradnju i timski rad, omogućiti daljnje učenje, stručno usavršavanje i trening te istovremeno podizati učinkovitost i kompetitivnost proizvoda i usluga. Naravno da takav zadatak nije nimalo jednostavan, osobito u velikim industrijskim tvrtkama s masovnom proizvodnjom. Svaki poslovni ili tehnološki zaokret prate prilični poslovni rizici i pogrešna odluka često dovodi do gubitka značajnog udjela na tržištu, a sve češće i do gašenja tvrtke. Male tvrtke često imaju veću fleksibilnost u poslovnim zaokretima, nove tehnološke ideje i inovacije trenutno su vidljive vodstvu tvrtke, a ujedno im je lakše osigurati timski rad i sustavno stručno usavršavanje. U vrijeme kada inovativnost predstavlja ključni faktor poslovnog uspjeha, ljudski resursi i kako njima optimalno upravljati postaju sve značajniji segment uspješne poslovne strategije. Inovativnost se uvijek temelji na ljudskom kapitalu i kreiranju uvjeta koji omogućuju razvoj novih ideja koje pridonose kvaliteti proizvoda ili procesa. No, kreativnost u poslu mora biti poticana i nagrađivana. Brojne analize koje pokazuju koliko se koristi inovacijski potencijal tvrtki navode kako radnici procjenjuju da im se ne isplati predlagati nove ideje i poboljšanja jer ti prijedlozi neće naići na razumijevanje pretpostavljenih. Tvrtke i organizacije u kojima se ne dopušta slobodno i drugačije misliti sigurno neće realizirati svoje kreativne potencijale. Upravo suprotno, takve tvrtke blokiraju i gase vlastiti inovacijski potencijal i nisu spremne suočiti se sa složenim poslovnim okruženjem. Studije uspješnih visoko inovativnih tvrtki ukazuju na ključnu ulogu formiranja snažne mreže socijalnih interakcija i sustavnog međusobnog druženja radnika vrlo različitih poslovnih profila. Njihove stalne interakcije i razgovor o tehnološkim i poslovnim rješenjima pridonose većoj ukupnoj kreativnosti tvrtke, što je preduvjet za generiranje novih tehnoloških rješenja i inovacija.

Nema gospodarskog prosperiteta bez snažnog…