Rast likvidnosti na domaćem tržištu - BANKE

Na domaćem tržištu novca likvidnost se polako poboljšava, što je jednim dijelom zasigurno posljedica vraćanja kuna iz optjecaja nakon završetka glavnog dijela turističke sezone. Depoziti države kod središnje banke u ovom su tjednu rasli, što je dijelom vjerojatno posljedica većeg izdanja novih trezorskih zapisa od dospijeća. U sljedećem bi tjednu nakon isplate plaća i mirovina moglo doći do blagog smanjenje depozita države, no to će u konačnici ovisiti i o novom izdanju trezorskih zapisa. S obzirom da je potražnja za kunama nešto oslabila, višak ponude ponovno utječe na pad kamatnih stopa najkraćih rokova na tržištu novaca (do tri mjeseca), što potvrđuju i ZIBOR kotacije. S druge strane, na segmentu iznad tri mjeseca kamatne stope i dalje bilježe rast, što odražava oprez investitora. U tjednu pred nama počinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada obično bilježimo blagi rast kamatnih stopa na najkraće rokove, no zbog solidne likvidnosti u sustavu, njihov rast bi mogao izostati. Blagi rast jednogodišnjih prinosa zabilježen je i na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa na kojoj je posebno dobar interes zabilježen za trezorskim zapisima uz valutnu klauzulu. Naime, izdanje od 134 milijuna eura nadmašilo je dospijeće (100 milijuna eura), pri čemu je Ministarstvo financija prvi put uz jednogodišnje izdalo i tromjesečne zapise uz valutnu klauzulu. Zanimljivo je i da je ukupni iznos izdanih trezoraca uz valutnu klauzulu tek nešto niži od ukupnog iznosa trezoraca uz valutnu klauzulu izdanih tijekom dosadašnjeg dijela 2011. godine (145 milijuna eura). Tjedni ritam aukcija nastavlja se i u sljedećem tjednu za koji je Ministarstvo financija najavilo izdanje 600 milijuna kuna kunskih trezoraca te 40 milijuna zapisa uz valutnu klauzulu. S obzirom da je ZIBOR još uvijek iznad prinosa na trezorske zapise, ne isključujemo mogućnost nastavka njihovog rasta, ali tek blagog. Rast prinosa podržavaju i visoke potrebe države za refinanciranjem obveza po izdanim trezorskim zapisima (preko 4 milijarde kuna kunskih i preko 400 milijuna zapisa uz valutnu klauzulu). Visoka dospijeća trezoraca uz valutnu klauzulu stvaraju i deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro (tečaj EUR/HRK je na deviznom tržištu početkom tjedna dosegnuo 7,50 kuna za euro), koji bi ipak mogli biti ublaženi iskazanom spremnošću države na izdašnija izdanja trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Izvor/autor RBA analitičari više… …više

Rast likvidnosti na domaćem tržištu