Silvana Milić: Hrvatsko tržište kapitala nije…


January 7 2012 Kategorija: Financijske vijesti

ZAGREB – Hrvatski mirovinski fondovi žele investirati u Hrvatskoj jer kuna zarađena u Hrvatskoj vrijedi više od kune zarađene izvan nje. U Hrvatskoj, uz prinos od investicije, utječemo na nova zapošljavanja, što znači nove članove fonda, povećavamo doprinose postojećih članova i poboljšavamo fiskalnu poziciju države čiji smo kreditori. Do sada, nažalost, nije bilo dovoljno prilika da se novac mirovinskih fondova investira u nove razvojne projekte bilo u javnom, bilo u privatnom sektoru – rekao nam je Dinko Novoselec, čelnik AZ fonda, najvećeg među četiri obvezna mirovinska fonda u kojima štedi više od 1,6 milijuna građana Hrvatske.Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) neto imovina fondova u drugome mirovinskom stupu krajem studenog iznosila je više od 40 milijardi kuna. Mirovinski fondovi, i obvezni i dobrovoljni, godinama već očekuju nove investicijske ideje, no one su dosad izostale, a dosadašnja ulaganja dosegla su gornju granicu zakonskih ograničenja.- Nadamo se da će u budućnosti doći do promjena i da će biti dobrih investicijskih ideja za ulaganje mirovinskih fondova, ali posebno naglašavamo da je preduvjet za naše ulaganje odgovarajuća profitabilnost za naše članove. Bez toga niti jedan projekt ne može očekivati našu potporu – ističe Novoselec, dodajući da su zainteresirani i za privatizacije i dokapitalizacije i u javnom i u privatnom sektoru.“Mirovinci” žele unijeti svježi kapital u firmu, pri tome ne žele biti pasivni investitori, već hoće sudjelovati u korporativnom upravljanju kroz nadzorne odbore. Cilj im je otvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem razvoja pojedinih poduzeća oploditi novac svojih članova, a takvim investicijama pomažu rastu gospodarstva, profitabilnosti fondova i boljim mirovinama budućih umirovljenika. Da mirovinski fondovi misle ozbiljno, pokazale su i dokapitalizacije Dalekovoda i Luke Ploče.U dva kruga dokapitalizacije Dalekovod je prikupio 140,49 milijuna kuna svježeg kapitala, a među prvih deset dioničara tri su mirovinska fonda. Kako je vidljivo i na internetskoj stranici Središnjega klirinško-depozitarnog društva, prvo mjesto na listi dioničara Dalekovoda pripada AZ obveznome mirovinskom fondu (OMF) koji drži 8,57 posto dionica, drugi je Erste Plavi OMF s udjelom od 6,98 posto, a četvrti PBZ/Croatia osiguranje OMF s 5,75 posto. Slično je i u Luci Ploče koja je prikupila 170,3 milijuna kuna kroz dva kruga dokapitalizacije.Na listi deset prvih dioničara, PBZ/CO je treći s 8,22 posto dionica u svom vlasništvu, AZ OMF četvrti s 8 posto, sedmi je AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond s 4,37 posto, a deseti Raiffeisen s 1,68 posto. U Nadzornom odboru Dalekovoda mirovinske fondove zastupaju Dubravko Štimac, čelnik PBZ/Croatia osiguranja, i Davor Doko, član Uprave AZ-a, dok je Krešimir Gjenero, koji vodi AZ dobrovoljne mirovinske fondove, član Nadzornog odbora Luke Ploče.Dokapitalizacije ta dva dionička društva dovele su i do ovotjedne izvanredne revizije indeksa Zagrebačke burze, Crobexa i Crobexa10. Nakon završetka trgovine 13. siječnja, povećava se težina dionica Dalekovoda u sastavu tih dvaju indeksa i dionica Luke Ploče u sastavu Crobexa.Zasad, u skladu sa zakonskim ograničenjima, glavnina imovine obveznih mirovinskih fondova ima oznaku “domaće” (krajem studenoga 89,46 posto), od čega je glavnina uložena “na sigurno” – u državne obveznice (65,35 posto).No, činjenica je da ta imovina nije postala zamašnjak gospodarstva, kako se to očekivalo, jer očito tržište kapitala dosad nije zaživjelo na način koji odgovara i institucionalnim investitorima i kompanijama.- U Hrvatskoj tržište kapitala nije zaživjelo svoju pravu svrhu, u pravilu se koristi jedino kao sekundarno tržište na kojem se dionice mogu prodati, a ne kao mjesto gdje se prikuplja kapital. Razvoj tržišta kapitala zahtijeva okolnosti koje bi omogućile da se na njemu nađu likvidonosni viškovi koji bi onda bili usmjeravani u perspektivne projekte. Ne smije se zaboraviti da kapital ima i cijenu, što implicira da projekti moraju imati i zadovoljavajući povrat, biti konkurentni da bi se u njih ulagalo. Nadalje, potrebna je i institucionalna podrška u ostvarenju vlasničkih prava. Drugim riječima, mi i nadalje govorimo o preduvjetima za razvoj, a ne o razvijenom tržištu kapitala. U današnje vrijeme slobodnog protoka kapitala razumljivo je da zbog prepreka, a i nenalaženja profitabilnih projekata na hrvatskom tržištu, institucionalni investitori plasiraju novac na stranim tržištima, a ne domaćima – ističe Silvana Milić, analitičarka PBZ Investa, dodajući da nam trebaju reforme. Hrvatski mirovinski fondovi zaradili su svojim članovima od početka ulaganja krajem travnja 2002. do kraja lanjskog studenoga prosječni prinos od 4,69 posto.Ovogodišnje rezultate fondova uvelike su odredila turbulentna kretanja na svjetskim burzama. Kad padaju tržišta dionica, novac odlazi s tržišta kapitala, a tad i obveznice pridonose padu prinosa.- Volatilno stanje još će potrajati, procjenjuje se godinu dana, makar tržište dionica ne reagira na čvrste fakte, već i na predviđanja. Čim ulagači pomisle da su šanse za oporavak veće, tržište se može brzo pokrenuti – ističe Vedran Šurina, risk manager u Erste Plavom obveznome mirovinskom fondu.Dodaje kako su mirovinski fondovi zadovoljni novim zakonskim prijedlozima. Kako tko bude odlazio u mirovinu, povlačit će se i novac premu izboru povoljnije mirovine, a iako se većini žena koje su dosad otišle u mirovinu, a ušle su dobrovoljno u drugi stup, isplati povratak u prvi stup, ima i onih kojima je već sad isplativija mirovina iz drugog stupa.- Što se dulje štedi u drugom stupu, iznosi će biti veći – poručuje Vedran Šurina. A na tragu boljih mirovina je i prijedlog “mirovinaca” o uvođenju podportfelja u upravljanju imovinom, na čemu radi i posebna radna grupa.- Mladi ljudi imaju više tolerancije prema riziku i mogu više ulagati u dionice, a onima starijima koji su pred penzijom cilj je sačuvati glavnicu konzervativnijim ulaganjem – kaže Šurina.www.slobodnadalmacija.hr Izvor/autor www.seebiz.eu više..

 

Silvana Milić: Hrvatsko tržište kapitala nije…

Komentari za "Silvana Milić: Hrvatsko tržište kapitala nije…"

Comments are closed.


Apartmani Hrvatska
Apartmani Hrvatska