Sjeverni tok pušten u rad - BANKE

LUBMIN – Plinovod Sjeverni tok kojim će se ruski plin dopremati za Europu preko Baltika, i to isključivo morskim putem, svečano je pušten u rad, pošto je radovima u kojima je sudjelovalo tisuću ljudi završena gradnja njegove prve cijevi. Njemačka kancelarka Angela Merkel, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, francuski i nizozemski premijeri Francois Fillon i Mark Rutte te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger otvorili su ventile prve cijevi plinovoda dugog 1.200 kilometara u istočnonjemačkome gradu Lubminu.Otvorena je nova stranica energetskog partnerstva između Rusije i Njemačke, rekao je Medvedev. Merkel je plinovod nazvala jednim od najvećih infrastrukturnih projekata danas, a Rusiju ključnom partnericom. Projekt Sjevernog toka praćen je raspravama o tome treba li Europa u tolikoj mjeri ovisiti o ruskome plinu, koji pokriva gotovo četvrtinu europskih potreba za tim energentom. Njemačka grupa EON te francuska grupa GDF Suez, koji sudjeluju u projektu, u pravnom su sporu s ruskim divom Gazpromom oko cijena plina koje drži previsokima. Plinovodom vrijednim 7,4 milijarda eura, koji treba do kraja 2012. godine dobiti i drugu cijev, dopremat će se plin za 26 milijuna kućanstava u Europi. Cijevi su postavljene na dubini od 80 do 110 metara, a kada obje cijevi budu postavljene, kapacitet plinovoda doseći će 55 milijarda prostornih metara plina. Sjeverni tok trebao bi spriječiti nestašice kakvima je Europa bila izložena zadnjih godina zbog prijepora Rusije i Ukrajine oko cijene ruskog plina. Preko baltičkih zemalja prolaze i drugi plinovodi, no Sjeverni tok ima isključivo pomorsku trasu što izaziva nezadovoljstvo okolnih zemalja, primjerice Poljske. Švedska je pak zabrinuta mogućim ekološkim posljedicama, iako Gazprom tvrdi da plinovod nema nikakvih znatnijih posljedica za okoliš.Rusija isporučuje 25 posto plina potrebnog Europi i takav bi trend trebao potrajati, čak i narasti do 30 posto

Sjeverni tok pušten u rad