Ukupni krediti na kraju 2010. godine 272,9 milijardi kuna - BANKE

Iako godišnje stope rasta još uvijek nisu dostigle pretkrizne, možemo reći da je u drugoj polovici prošle godine kreditna aktivnost ipak počela pokazivati znakove oporavka. Na strani stanovništva tome je doprinijelo sezonsko povećanje zaposlenosti tijekom ljetnih mjeseci i stabilizacija kamatnih stopa na kredite, a kod poduzeća činjenica da su krizu preživjela ''zdrava'' poduzeća, čija potražnja za kreditima se polako oporavlja.
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti na kraju 2010. iznosili su 272,9 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2009. ukupni su krediti porasli 8,2% (najviša stopa rasta od kolovoza 2009.). Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države).

Pri tome je najveća stopa rasta zabilježena kod kredita državi koji su u proteklih godinu dana porasli za 16,9% te su na kraju 2010. iznosili 34,4 milijarde kuna, što predstavlja 12,6% ukupnih kredita. Udio države u ukupnim kreditima znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kada je iznosio oko 8 posto. Već krajem 2008. godine, a posebno u prvoj polovici 2009. inozemno financiranje je postalo manje dostupno i skupo pa se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu.

Krediti trgovačkim društvima na kraju 2010. su dosegnuli 108,2 milijarde kuna, što je 9,6% više u odnosu na kraj 2009. godine. Osim vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje ukupnog stanja kredita poduzećima u 2010. utjecao je i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.

Nadalje, nastavljen je i blagi godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (+3,8%) koji su na kraju godine iznosili 127,5 milijardi kuna. Godišnjem rastu ukupnih kredita stanovništvu doprinijeli su prvenstveno stambeni krediti čiji udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 45,5 posto. Iako je godišnji rast stambenog kreditiranja u posljednjih nekoliko mjeseci nešto intenzivniji, stope rasta su još uvijek razmjerno niske u odnosu na razdoblje prije krize. Naime, stambeni su krediti porasli 9,5% godišnje te su dosegnuli gotovo 58 milijardi kuna.

U ovoj godini uz tek blagi oporavak gospodarstva ne možemo očekivati snažnu kreditnu ekspanziju. Krediti stanovništvu pod negativnim su pritiscima kretanja na tržištu rada pa oporavak posebno stambenog kreditiranja očekujemo tek sa oporavkom tržišta rada. Nadalje, potražnja za kreditima kod korporativnog sektora ovisiti će o oporavku domaće potražnje.

Izvor/autor RBA analitičari više…