Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Zaokret prema… - BANKE

ZAGREB – Intenziviraju se poljoprivredni radovi, ali i legislativne pripreme za iznajmljivanje državnog zemljišta. No, dvojbeni kriteriji postupka, te pogodovanje krupnom privatnom kapitalu, među seljacima izazivaju tjeskobu. Proteklog vikenda završen je službeni proces javne rasprave o nacrtu prijedloga novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što je prošlog mjeseca izazvao burne reakcije pojedinih zainteresiranih strana. Zakon je hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina dosta ambiciozno predstavio kao temelj buduće zemljišne reforme, mada je čitav niz primjedbi upućen zbog prevelikog prostora koji taj prilično uopćeni spis ostavlja za naknadno uređenje po ministarskom nahođenju. Što se tiče javne rasprave, još nije moguće znati kakve su točno sve zamjerke adresirane povjerenstvu za izradu prijedloga, a koje bi svoj rad početkom idućeg mjeseca uputilo u nastavak procedure, točnije – kroz Vladu u Sabor. Jedna zanimljiva opaska iz medija pritom ipak dobro ocrtava nametnutu relaciju. U zemlji gdje svega oko pet postotaka onih koji žive od poljoprivrede, ima završenu srednju školu ili nešto više od toga, raspravu se nije smjelo povesti isključivo na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede. U očekivanju legislativnog epiloga, dakle, osmotriti nam je postojeću osnovu vladine agrarne strategije u prvotnom nacrtu. Njime se predviđa sređivanje zakupničkih odnosa kad je posrijedi privatno korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, ali možda i privatnog, ako se ne obrađuje. Jer, već preko dva desetljeća – od osamostaljenja Hrvatske – praksa u tome sektoru odvija se bez ikakvih čvršćih pravila, te je bazirana na lokalnim okolnostima i neodređenim rokovima. Jakovina je namjerio u 50-godišnji zakup izdati oko milijun hektara neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta, što je samo po sebi hvalevrijedan iskorak. Hrvatski je agrar kroz rečenih 20 godina s 3,2 milijuna obrađivanih hektara spao na 1,2 – zbog toga se uvozi više od pola u Hrvatskoj konzumirane hrane, a pokrivenost uvoza izvozom doseže oko 60 posto. Loša statistika iz godine u godinu postaje gora, a ovogodišnja drastična suša samo dodatno naglašava trajnu krizu. Viđeni nacrt prijedloga, međutim, po gotovo svim angažiranim komentatorima – ubrajajući predstavnike seljaka – smjera na pogodovanje većim privatnim subjektima poput trgovačkih društava, a nauštrb obiteljskim gazdinstvima i javnim znanstvenim i obrazovnim te razvojnim institucijama. Kriteriji dodjeljivanja zemlje ostali su nedorečeni, dok se prihod od zakupa oduzima županijama kao dosadašnjem 25-postotnom korisniku tih sredstava, te se dijeli između države i općina. “Uza sve, nije određen maksimalni iznos hektara u zakupu”, rekao nam je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić, “što otvara mogućnost daljnje manipulacije za račun velikih ‘igrača’.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Zaokret prema…