Žalbeni postupak povoljan je trenutak za mirenje - BANKE

Sudac Visokoga trgovačkog suda naglašava ulogu suca u poticanju na mirenje umjesto na nastavak suđenja. Kaže da se stranke u prvom stupnju u pravilu iscrpe i njihove pravne pozicije postanu izvjesnije s manje nepoznanica pa je i veća mogućnost nagodbe. Srđan Šimac, sudac Visokoga trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje, jedan je od začetnika mirenja u Hrvatskoj. U mirenju se sporove nastoji riješiti nagodbom, brže uz manje troškove na zadovoljstvo stranaka. Visoki trgovački sud je prvi drugostupanjski sud u Hrvatskoj u kojemu je sudski spor moguće riješiti mirenjem. U prvih nekoliko godina primjene postupka mirenja (započete od 2007. godine) pri trgovačkim sudovima bilo je i do 150 nagodbi na godinu. U nekim postupcima mirenja određivani su kao miritelji (medijatori) sveučilišni profesori, ali i stručnjaci bez pravne naobrazbe koji su se pokazali izvrsnim miriteljima u pojedinim djelatnostima.I to je izazvalo otpore, postavljalo se pitanje kako pri sudovima sporove mogu rješavati i osobe koje nisu suci. I onda je donesena zakonska odredba prema kojoj u sudovima miritelji mogu biti samo suci, nakon čega je broj nagodbi pao sa 150 na svega dvadesetak na godinu, a u Visokom trgovačkom sudu s prvotnih 23 na samo četiri postupka na godinu. Usporedno je u istom razdoblju porastao broj parnica za 44 posto. • Kolika je bila uspješnost u ‘zlatna vremena’ postupaka mirenja u Visokom trgovačkom sudu? – U prvoj godini 2007. oko 150 sudskih predmeta riješeno je nagodbom u mirenju, s uspjehom 62 posto. Svaki sudski spor riješen mirenjem sprečava njegovu multiplikaciju (izostaje žalba, ovrha, revizija, ustavna tužba, Europski sud, pa i zahtjev za naknadu za suđenje izvan razumnog roka). Pokazalo se da žalbeni postupak predstavlja povoljan trenutak za mirenje. Stranke se u prvom stupnju u pravilu iscrpe i njihove pravne pozicije postanu izvjesnije s manje nepoznanica. • Koliko su stranke doista slobodne (ne) prihvatiti prijedlog o mirenju kada im ga predlaže sudac koji nakon odbijenog prijedloga mora sam donijeti presudu u redovnom postupku? – Sudac stranke treba upozoriti da neće trpjeti posljedice ako ne prihvate mirenje. Sudac može predložiti mirenje nakon što se upozna s predmetom i strankama. Najčešće je riječ o strankama koje su prije spora bile u duljem poslovnom odnosu i koje su i dalje upućene jedna na drugu. Zato sudac može procijeniti da taj samo privremeno poremećeni odnos ima dobre šanse za nastavak ako stranke umjesto presudom, spor riješe nagodbom. Sudac treba upozoriti stranke da one u mirenju imaju priliku o svome sporu odlučiti same i da u njemu nije važno tko je od njih u pravu, već je važan njihov zajednički interes. Nagodba najčešće znači nastavak poslovne suradnje, a presuda u pravilu predstavlja kraj poslovnog odnosa, pa čak i neprijateljstvo, jer se presudom uvijek proglašavaju pobjednik i gubitnik. • Kako stranke reagiraju na prijedloge suca uputitelja u mirenje? – Neke su iznenađene, druge ga doživljavaju kao pritisak, a neke takav prijedlog dožive kao olakšanje.

Žalbeni postupak povoljan je trenutak za mirenje