Hrvatskim je menadžerima favorit mali nogomet - BANKE

Rekreacija je za menadžera način opstanka, sredstvo protiv stresa, za održavanje snage i zdravlja potrebnih za posao. Ali ona je i užitak, prilika za poslovni susret, pa i testiranje fizičkih granica. pišu Marija Čekada i Darija Tabulov-Truta lider@liderpress.hr Daj dodaj, ne njemu, meni, ajde, drži loptu, ne puštaj…! Gol, zvižduk i kraj – ovo je scenarij koji se redovito, svake nedjelje, odvija na dva terena u prvom paviljonu Zagrebačkog velesajma, gdje u malonogometnoj Ligi menadžera ravno 32 momčadi iz poznatih hrvatskih kompanija odmjerava svoje snage. Najljući su protivnici na terenu, a onda, kad utakmica završi, nastupa treće poluvrijeme u kojem najveći neprijatelji uz pokoje pivo zajedno zapjevaju i sklapaju nove poslove. Mali nogomet tradicionalno je jedan od najpopularnijih oblika rekreacije među domaćim direktorima i drugim zaposlenicima kompanija u kojem se isprepleće želja za pobjedom, druženje s prijateljima i kolegama te stvaranje novih poslovnih prilika. Nema sumnje, najzabavnije je poslovnjacima koji se okupljaju na zajedničkim terenima, na skvošu, badmintonu, tenisu, malom nogometu ili odbojci jer se u igri i natjecanju lakše zaboravljaju bolovi u mišićima, prebrodi privatna ili poslovna kriza ili jednostavnije podnese bol u slezeni zbog većih napora.   Adrenalinski izazovi Isto tako danas u domaćem poslovnom svijetu više gotovo nema menadžera koji ne shvaća važnost dobre fizičke kondicije i snage, odnosno brige o svom zdravlju, bilo da je riječ o čovjeku mlađe generacije bilo onima nešto starijima. Svima je, naime, postalo jasno da posebice zahtjevne, stresne zadatke, poslove visokog rizika i teških odluka ne mogu obavljati ljudi loše tjelesne kondicije. U zdravom tijelu zdrav je i duh, i ta se stara mudrost danas posebice odnosi na menadžerski kadar jer od njeg svi – podređeni i nadređeni – uvijek očekuju isključivo zdrave odluke i rješenja. Iako mnogi mir duha i snagu tijela pronalaze u teretanama, pilates-studijima i wellness-centrima, zanimljivo je da nema sporta ili rekreacije kojim se ne bavi i neki vrhunski menadžer. Dakle, iako se cijela jedna industrija trudi upravo taj dio populacije pridobiti za sebe, naši menadžeri i menadžerice vrlo su kreativni, pa rekreaciju i sportove biraju prema svojim temperamentima i sklonostima ili trenutnom životnom ritmu. Stoga bi teško bilo izdvojiti ili pronaći aktivnost kojoj nije sklon bar poneki menadžer ili menadžerica. Hoće li se odlučiti za individualne ili kolektivne sportove, najčešće je pitanje karaktera.  Jedan od najradikalnijih sportaša među menadžerima svakako je Boris Jerbić, koji se bavi financijskim rizicima, a u slobodno, rekreativno vrijeme aktivnostima opasnima za život. I sâm priznaje da je malo onih koji razumiju njegovu zaljubljenost u brzine, posebice one koje postiže na motoutrkama, ali, dodaje Jerbić, onima koji nisu osjetili taj ‘jedinstven osjećaj slobode’ teško je objasniti zašto ponovno sjeda na motor iako je u posljednjih 20 godina više puta bio na rubu smrti i doživio razne nesreće i lomove. Naime, utrkivao se na mnogim europskim trkalištima, pa i onome na Grobničkom polju. Ljetos je, ali ne na motoru, nego u automobilu, imao tešku prometnu nesreću zbog koje mu je dosad već u šest navrata operirana lijeva šaka. Ipak, taj 43-godišnji menadžer jedva čeka da ponovo zajaše svoj Suzuki GSXR 1000 i iskuša se u natjecanjima.  – Da nisam cijeli život u sportu, sigurno se ne bih tako uspješno oporavio od zadnje nesreće. Liječnici mi nisu davali previše izgleda, štoviše, sumnjali su da ću ikad više moći stegnuti šaku, a kamoli vratiti funkcionalnost do 90 posto – kaže Jerbić, višestruki grobnički viceprvak u klasi Proseria 1000 i aktivan sportaš. Sport prema osobnosti Bavio se veslanjem, karateom, daljinskim plivanjem na otvorenim vodama, bodybuildingom, ronjenjem i ribolovom, pa danas s dovoljno iskustva zaključuje da na isti način pristupa sportu i poslu, dakle agilno, energično, brzo i do posljednjeg daha. – Karakter uvjetuje odabir sporta. No svakom takvom aktivnošću čovjek pomiče svoje granice, čak i kapacitet hrabrosti. Golemo je zadovoljstvo pobijediti svoj strah. To je iskustvo koje možete primijeniti u poslu i u svakodnevnom životu. Mi motoristi pravi smo suvremeni gladijatori jer svi smo doživjeli nezamislive bolove i bili na mnogo operacija, a ipak sjedamo za upravljač. Vjerujem da je želja za pobjedom i nadvladavanjem samog sebe ugrađena u moj karakter, a svim je tim treninzima i izazovima ta osobina sigurno osnažena – kaže Jerbić dodajući i to da su neke od specifičnosti motosporta primjenjive na biznis. Riječ je, naime, o sposobnosti održavanja velike fokusiranosti, koja je životno važna kad čovjek vozi više od 200 km/h, ali i kada donosi odluke s mogućim ozbiljnim posljedicama. Samodisciplina, izdržljivost i koncentracija podjednako su važni kako u poslu tako i u rekreativnom treniranju Miljenka Vignjevića, 36-godišnjeg direktora Proizvodnje svježeg mesa PIK-a Vrbovec, koji svoje slobodno vrijeme maksimalno iskorištava za boks, trčanje i odlazak u teretanu.  – Sport mi daje snage i strpljenja da prevladam napete i stresne situacije na poslu

Hrvatskim je menadžerima favorit mali nogomet