Kraj jednog te početak drugog razdoblja održavanja… - BANKE

Ovaj tjedan obilježen je krajem jednog i početkom drugog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu bila je niska, te je u cijelosti podmirena, dok je dio ponude u prvoj polovici tjedna ostao neplasiran. Na dobru likvidnost u sustavu upućivali su i indikatori likvidnosti HNB-a gdje smo na kraju prošlog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježili višednevni porast prekonoćnih depozita kod središnje banke. Očekivano likvidnost sustava ostala je na relativno visokoj razini i u nastavku tjedna što se odrazilo i na kretanje kamatnih stopa. Iste su nakon blagog rasta prvog dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, već slijedećeg dana zabilježile pad, nastavljajući tako silazni trend kamatnih stopa duž cijele krivulje. U takvim uvjetima HNB je i ovu srijedu (treći tjedan za redom) odlučila ne održati redovitu obratnu repo aukciju. U uvjetima znatno povoljnije likvidnosti u odnosu na prethodni dio godine interes investitora za kratkoročnim dugom središnje države ostao je na visokoj razini uslijed još uvijek atraktivnih prinosa. Potražnja za trezorskim zapisima 6,2 puta nadmašila je ovotjednu ponudu. Stoga je i upisani iznos kunskih trezorski zapisa te trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu premašio planirano izdanje. Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu. Kratkoročni dug središnje države približio se razini od 21 milijardi kuna, budući da je država ovotjednim izdanjem kratkoročnih vrijednosnica premašila za 130 milijuna kuna dospijeće kratkoročnog duga (240 milijuna kuna). U tjednu pred nama očekujemo nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu uslijed dobre likvidnosti sustava. Posljedično središnja banka četvrti tjedan za redom neće održati redovitu repo aukciju. Višak likvidnost banke bi mogle plasirati u obliku prekonoćnih depozita HNB-u. Deprecijacijski pritisci na kunu nastavili su se na deviznom tržištu unatoč skromnim volumenima trgovanja. Tržišni tečaj EUR/HRK već sredinom tjedna je premašio razinu od 7,29 kuna za euro prvenstveno potaknut potražnjom korporativnog i bankovnog sektora za devizama. Uzroke korporativne potražnje za devizama dijelom valja potražiti i u relativno visokom iznosu dospijeća inozemnog duga ovog sektora u posljednjem tromjesečju ove godine. Obzirom na trenutno stanje likvidnosti domaćeg financijskog sustava, te očekivanom nastavku potražnje za devizama, i na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo nastavka deprecijacijskih pritisaka na kunu odnosno rast tečaja EUR/HRK. više… …više

Kraj jednog te početak drugog razdoblja održavanja…